Već godinama unazad u pogonu „Podzemna eksploatacija uglja“ intenzivno se radi na povećanju i pospješivanju proizvodnje uglja, te humanijem i produktivnijem načinu izrade pripremnih prostorija. Konstantnim ulaganjem u mehanizaciju i modernizaciju jame proizvodnja uglja i izrada jamskih prostorija od 2012. godine do danas neprekidno je rasla.U 2017. godini dostignuta je maksimalna proizvodnja od 508.316 tona uglja.

Razlog tome je skoro potpuno uvođenje mehanizovanog načina otkopavanja uglja i izrade pripremnih prostorija koje je započelo 2013. godine, kada je nabavljeno i u rad pušteno široko mehanizovano čelo. Do tada se eksploatacija uglja vršila klasičnom širokočelnom otkopnom metodom sa miniranjem i zarušavanjem krovine uz upotrebu pojedinačnih frikcionih ili hidrauličnih stupaca i polumehanizovanim utovarom uglja.

Primjenom nabavljene opreme za mehanizovano otkopavanje proizvodnja uglja se iz godine u godinu znatno povećavala čemu svjedoče i zabilježeni rezultati. Tako je u 2012. godini proizvodnja jamskog uglja iznosila 207.528,40 tona, u 2013. godini 345.364,20 tona, u 2014. godini 368.300 tona, u 2015. godini 459.320 tona, a u 2016. godini 456.080 tona, te pomenuta maksimalna proizvodnja uglja u 2017. godini u iznosu od 508.316 tona.

U decembru 2017. godine zabilježen je rekord i kada je u pitanju mjesečno napredovanje otkopne fronte mehanizovanog širokog čela u iznosu od 95 metara. Razlika je jasno vidljiva prelaskom sa polumehanizovanog na mehanizovani načina rada, jer se u vremenu korištenja polumehanizovanog načina otkopavanja napredovalo tek od pet do dvadeset metara.

Zbog brže dinamike pri mehanizovanom otkopavnju bilo je neophodno ubrzati i dinamiku pripremanja novih otkopnih polja. Do februara 2012. pripremanje se radilo isključivo polumehanizovanim načinom rada. Zbog potrebe smanjenja vremena i unaprijeđenja izrade pripremnih prostorija, te humanizacije rada menadžment Rudnika nabavio je dva kombajna za izradu jamskih prostorija tipa AM-50z-w.

Nabavljeni kombajni osim što su obezbijedili bržu izradu jamskih prostorija, napravili su i uštedu u potrošnji repromaterijala, te povećali sigurnost na radu. Tako se napredovanjepri korištenju mehanizovanog otkopavanja povećalo sa 80 metara mjesečno na 200 metara, koliko je iznosilo u 2017. godini, a ujedno je i profil prostorija koje se izrađuju mehanizovanim kombajnom duplo veći.

NOVA PRAKSA PRI RJEŠAVANJU ZAHTJEVA ZA OCJENU RADNE SPOSOBNOSTI

Dosadašnji statistički podaci pokazuju da u našem kolektivu postoji veliki broj invalida rada II kategorije velikim dijelom zbog nedovoljne informisanosti Instituta za medicinsko vještačenje zdrastvenog stanja u Tuzli o opisu poslova i radnih zadataka na pojedinim radnim mjestima.

Ovu neinformisanost pojedini radnicivješto sukoristili i često neosnovano postajali pripadnici ove kategorije, na taj način ostvarujući promjenu radnog mjesta.

S druge strane jedan dio radnika koji nije pribjegavao ovoj vrsti manipulacije, bez obzira na zdravstveno stanje, nailazio je na negativno rješenje zahtjeva.

U cilju zaštite radnika čije je zdravstveno stanje uistinu narušeno, kao i u cilju izbjegavanja fiktivne invalidnosti, u riješavanju zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti uvedena je druga praksa.

Naime, kada zaposlenik podnese zahtjev za ocjenu radne sposobnosti, prilikom rješavanja istog kod Instituta za medicinsko vještačenje prisustvuje Tehnički rukovodilac OJ Društva u kojoj je podnosilac zahtjeva zaposlen, zatim predstavnik Službe zaštite na radu i predstavnik Službe socijalnih poslova. Njihov zadatak je upoznati predstavnike Instituta sa opisom radnog mjesta sa kojeg podnosioc zahtjeva dolazi, kao i sa opisima radnih mjesta na koje bi radnik mogao biti raspoređen u odnosu na stvarno zdravstveno stanje.

Ova praksa se pokazala ispravnom jer je u poslijednje vrijeme smanjen broj fiktivnih invalida II kategorije invalidnosti a ubrzan proces rasporeda radnika sa preostalom radnom sposobnošću na odgovarajuće radno mjesto putem Stručnog tima osnovanog u našem kolektivu.

Prilikom rasporeda na novo radno mjesto Stručnom timu prisustvuje i ordinirajući ljekar koji je najbolje informisan o zdravstvenom stanju radnika, te o sposobnostima za obavljanje ponuđenog radnog mjesta u odnosu na opise istog.